Stalni sezonac sigurnost radniku i poslodavcu

Dnevne novine, 15.05.2019. godine

Imajući u vidu da je Crna Gora u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, znanja i iskustva stečena u HZZ-u, biće putokaz našem zavodu, pa ćemo nastojati da razradimo neke modele i mogućnosti primjene na našim prostorima, kaže Suljo Mustafić

U Zavodu za zapošljavanje Crne Gore smatraju da bi, po uzoru na Hrvatsku, trebalo uvesti mjeru "Stalni sezonac namijenjenu sezoncima koji su najmanje šest mjeseci radili kod istog poslodavca i koji će kod njega raditi najmanje još jednu sezonu.

Primjer dobre prakse objašnjen je crnogoskoj delegaciji, koju je predvodio direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, prilikom nedavne radne posjete Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

■ BENEFITI

Kako je objašnjeno, u HZZ-u ta mjera podrazumijeva benefite i za sezonca i za poslodavce.

"Predviđena je za osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu. Poslodavcu se uplaćuje 100 odsto troška produženog osiguranja za prvih tri mjeseca, dok se naredna tri mjeseca uplaćuje 50 odsto, objasnile su hrvatske kolege.

Cilj ove mjere, kako su dodali, je financijska podrška radnicima sezoncima u periodu kada ne rade, a time se osigurava potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom ostatka godine imaju smanjen obim posla zbog sezonskog karaktera djelatnosti.

"Imajući u vidu da je Crna Gora u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, znanja i iskustva stečena u HZZ-u, biće putokaz Zavodu za zapošljavanje u budućem periodu. Čuli smo da državne Potpore za zapošljavanje daju najbolje rezultate pa ćemo, s obzirom na geografski pložaj dvije zemlje, nastojati da razradimo modele njihove moguće primjene na našim prostorima. Takođe, po ugledu na Hrvatski zavod za zapošljavanje smatramo da bi trebalo uvesti mjeru "Stalni sezonac namijenjenu sezoncima koji su najmanje šest mjeseci radili kod istog poslodavca i koji će kod njega raditi najmanje još jednu sezonu, kazao je Mustafić.

■ DEFICIT

I Hrvatskoj nedostaju konobari, kuvari, pica majstori, sobarice, higijeničarke, recepcioneri, ali i menadžeri u turizmu.

Tamošnji nedostatak radne snage u većini sektora i odlazak ljudi iz Hrvatske iziskuju hitne mjere za rješavanje tog problema. Problem je posebno osjetan u turističkom sektoru, gdje sezona traje gotovo cijelu godinu.

"Kako se ove godine očekuje dalji rast turističkog prometa i otvaranje novih objekata, povećana je potreba za radnom snagom. Procjene su da nam je potrebno 15.000 radnika kazao je direktor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

Cilj im je, kako je dodao, da aktiviraju neaktivne, ali i da privuku domaću radnu snagu. Zato su i svi kapaiciteti angažovani na popularizaciji zanimanja i mogućnosti prekvalifikacija.

Na stručnom sastanku je govoreno o prekograničnoj saradnji, mjerama aktivne plitike zapošljavanja, digitalnim uslugama za tražioce zaposlenja i poslodavce, a predstavljen je i model statistički potpomognutog profilisanja (StAP), koji se još ne primjenjuje u Crnoj Gori.

I u HZZ-u, u ovoj godini, nastavljaju s mjerama aktivne politike zapošljavanja. Ko i u Crnoj Gori one imaju za cilj aktiviranje nezaposlenih građana, posebno za rad u turističkoj sezoni, koja je zadnjih godina deficitarna radnom snagom u obje države.

■ MJERE APZ

Mjere aktivne politike zapošljavanja, iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, obuhvataju: potpore za zapošljavanje, potpore za zapošljavanje za sticanje prvog radnog iskustva, potpore za samozapošljavanje, potpore za usavršavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javni rad, kao mi, i mjeru stalni sezonac.

I dok se Potporama za zapošljavanje podstiče zapošljavanje osoba sufinansiranjem troška plate poslodavcima (do 50 odsto godišnjeg troška bruto plate radnika ili 75 odsto za osobe s invaliditetom) Potpore za samozapošljavanje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla.

Direktori Mustafić i Lončar ukazali su, takođe, na izvanrednu saradnju između dvije institucije koja se odvija u okviru djelatnosti Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope (CPESSEC), Svjetskog udruženja javnih službi za zapošljavanje (WAPES) i prekograničnih projekata.

• ••

Hrvati podržali program "Stop sivoj ekonomiji"

Kolege iz Hrvatske su, kao jedan od primjera dobre prakse Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, prepoznali program Stop sivoj ekonomiji", kojima se aktiviraju mladi visokoškolci u suzbijanju sive ekonomije na crnogorskom tržištu rada. Podsjetimo, taj Program je završen krajem godine. Visokoškolci, mlađi od 30 godina, njih 180, šest mjeseci su radili na sprečavanju neformalnog poslovanja, odnosno asistirali su inspektorima. Bili su raspoređeni u Poreskoj upravi, Upravi za inspekcijske poslove i Upravi policije. Zavod za zapošljavanje, za ovaj program, opredijelio je 555.000 eura, a učesnici programa imali su mjesečnu nadoknadu u iznosu od 300 eura.

Originalni članak možete preuzeti ovdje.