Rad na crno uvesti u legalne tokove

Dnevne novine 04.10.2018.godine

U borbi protiv sive ekonomije i "rada na crno" neophodne su promjene. Težište treba staviti na smanjenje nelojalne konkurencije, poreske olakšice, te češći i praktičan rad inspekcijskih službi. Takođe, neophodno je unapređenje mjera aktivne politike kojima se podstiče zapošljavanje, obučavanje i usavršavanje radne snage, stručno osposobljavanje za rad, te sezonsko zapošljavanje. To je, između ostalog, zaključeno na regionalnoj konferenciji "Reforma tržišta rada na Zapadnom Balkanu i u Turskoj Povećanje broja i bolja radna mesta za inkluzivan rast i prosperitet". Dvodnevni skup, na visokom nivou, u organizaciji Evropske komisije, održan je u Budvi.

POTENCIJAL

Direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, tokom panela "Od prioriteta politike do akcije", kazao je da se i Crna Gora, kao i ostale zemlje u regionu, bore sa "radom na crno", još visokom stopom nezaposlenosti, migracijama, te niskom stopom učešća žena u radnoj snazi.

"Sve to ukazuje na veliki neiskorišteni potencijal, koji bi mogao podstaći ekonomski rast i prosperitet. Ambijent, podsticajan za rast i zapošljavanje, treba se unapređivati promjenom normi, povoljnijim uslovima za kreditno otvaranje novih radnih mjesta, privlačenjem više stranih investicija, olakšicama privredi, smanjenjem biznis barijera, te preventivnim djelovanjem i nadzorom inspekcijskih službi, odnosno uvođenjem "rada na crno" u legalne tokove",kazao je Mustafić. Pritom, saglasio se sa ocjenama da su brojni izazovi na putu uspješnog zapošljavanja.

PRIORITETI

"Prioriteti će i ubuduće biti: šta se može učiniti za konkurentnost na tržištu rada, ravnopravnost u primanjima, smanjenje siromaštva, ali i fiskalna stabilnost. Zavod će raditi na unapređenju mjera i programa aktivne politike zapošljavanja, uz sagledavanje efektivnosti postojećih. Analizirajući sve prednosti iz prethodnog perioda, ali i sadašnje slabosti, vjerujem da ćemo, kroz realno sagledavanje stvari, doći do unapređenja naših mjera, prvenstveno onih koje se odnose na dugoročno nezaposlene, mlade i marginalizovane grupe", istakao je Mustafić.

On je dodao da Zavod, kao zasebna institucija, ni u jednoj zemlji ne može sam smanjiti nezaposlenost, niti povećati zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje sprovodi politike Vlade i resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja.

U toku je, kako je dodao Mustafić, realizacija mjera i programa zapošljavanja usmjerenih na aktivno traženje zaposlenja, razvoj preduzetništva, cjeloživotno učenje, obrazovanje odraslih kao i zapošljavanje teže zapošljivih grupa.

POSLODAVCI

"Saradnja sa poslodavcima, iako ojačana posljednjih godina, nije baš na onom nivou koji je potreban za realne pomake. Posebno se to odnosi na one poslodavce koji ne iskazuju interes da ulažu u obuku i zadržavanje radnika, mimo perioda trajanja subvencija od Zavoda. Takođe, mislim i na poslodavce koji u sezoni nude loše uslove rada domaćim radnicima, što je najčešći uzrok slabe motivisanosti za sezonski rad", naveo je Mustafić.

Da bi odnos između poslodavca i radnika bio obostrano koristan, kako u pogledu motivacije za radom tako i u pogledu veće rentabilnosti i efikasnosti poslovanja, Mustafić smatra da je neophodno angažovanje svih partnera Zavoda, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Ministarstva prosvjete, Unije poslodavaca, Privredne komore, sindikata i univerziteta.

Krajnji cilj je uvijek isti privredni razvoj. Zavod za zapošljavanje, organizaciono i kadrovski, u mogućnosti je da osavremenjava svoj rad, usvaja i prilagođava primjere dobre prakse, ne samo iz regiona, nego i iz evropskih zemalja, kako bi bio još kvalitetniji servis svim građanima, bez diskriminacije po bilo kom osnovu.

"Odgovornim pristupom i sinergetskim djelovanjem institucija sistema, nezaposlenost, kao društveni problem, svodićemo na, što je moguće, manji nivo, poručio je direktor Zavoda za zapošljavanje. Konferenciju je otvorio ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. U radu su učestvovali su državna sekretarica u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Vukica Jelić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje Edina Dešić i generalni direktor Direktorata za rad u tom resoru Zoran Ratković.

MUSTAFIĆ: BILJEŽIMO POZITIVNE REZULTATE

"Ipak, sa zadovoljstvom ističem da posljednju godinu bilježimo pozitivne rezultate u kretanju nezaposlenosti. Registrovana stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 17,19 odsto, odnosno na evidenciji ZZZ nalaze se 39.870 nezaposlena lica", saopštio je direktor Suljo Mustafić.

Od početka godine, do 1. oktobra, oglašena su 24.584 slobodna radna mjesta. Značajno je smanjeno učešće mladih do 25 godina, sa 11 na devet odsto. Sa druge strane, u konstantnom je rastu učešće žena u odnosu na učešće muškaraca. Mijenja se i starosna struktura gotovo trećina nezaposlenih starija je od 50 godina. Rast dugotrajne nezaposlenosti Crnogorsko tržište rada, osim ustaljene otvorenosti, karakterišu brojne specifičnosti: rast dugotrajne nezaposlenosti sa prošlogodišnjih 45,2 % na 61,5 %, neiskorištenost ljudskog potencijala niska stopa aktivnosti, nezaposlenost visokoškolaca, dispariteti u regionalnoj nezaposlenosti, problem unutrašnje migracije radne snage od sjevera prema jugu, kao i migracije prema zemljama EU, intenzivno zapošljavanje radnika iz zemalja regiona (do septembra izdata je 19.761 radna dozvola).

U ukupnoj nezaposlenosti dominantno je učešće (od blizu 50 %) nezaposlenih sa III, IV i V stepenom stručne spreme. Među nezaposlenima, više od trećine su nekvalifikovani. Prisutan je disbalans ponude i tražnje, deficit kadra u strateškim privrednim granama, turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu.

Originalni članak možete preuzeti ovdje.