Javne službe za zapošljavanje moraju imati podršku svih segmenata društva, kako bi na odgovarajući način odgovorile migracijama na tržištu rada koje za njih, privredu, lokalna tržišta i sisteme u cjelini donose velike izazove.

To je saopštio vršilac dužnosti direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), Gzim Hajdinaga na otvaranju 22. Direktorske konferencije Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope/CPESSEC, čija je tema  „Migracioni tokovi na tržištu rada – mjere i aktivnosti u cilju zadržavanja kvalifikovane radne snage“.

Hajdinaga je istakao da se sve zemlje učesnice konferencije, među kojima je pet zemalja Evropske unije i pet zemalja Regiona Jugoistočne Evrope, suočavaju sa migracijama na tržištu rada koje, kako je ukazao, donose velike izazove za privredu, lokalna tržišta rada, javne službe za zapošljavanje i sisteme u cjelini.

»Kretanja se, kao što znamo, odvijaju najvećim dijelom od istoka prema zapadu. Odlazak stručne radne snage u druge zemlje i dolazak radne snage iz drugih obrazovnih sistema na domaća tržišta rada predstavljaju velike izazove za redovne obrazovne sisteme i sisteme obrazovanja odraslih, koje u najvećoj mjeri realizuju javne službe za zapošljavanje«, rekao je Hajdinaga u Petrovcu.

Prema njegovim riječima, iz tih razloga se pred javne službe za zapošljavanje postavljaju veliki zahtjevi, kako bi privrednici mogli da funkcionišu nesmetano i da ostvaruju dodatu vrijednost za sebe i društvo u cjelini.

»Javne službe za zapošljavanje moraju da imaju podršku svih segmenata društva, kako bi na odgovarajući način odgovorili svojim zadacima. Potrebna su, prije svega, relevantna istraživanja koja će biti pouzdana baza za ostrvarive i održive strategija i koje će pratiti odgovarajuća zakonska regulativa«, poručio je Hajdinaga.

Istakao je da očekuje da će tokom konferencije biti razmijenjena iskustva i zaključci koji će doprinijeti ostvarivanju ciljeva institucija i šire zajednice.

Direktor Direktorata za pristup tržištu rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Mirsad Azemović, rekao je da se Crna Gora i zemlje učesnice konferencije susrijeću sa značajnim problemima u obezbeđivanju stručne i kvalifikovane radne snage.

„Očigledan je nedostatak kvalifikovane radne snage, a postoji i izražen nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada. Crna Gora se, u ovom trenutku, susrijeće sa izraženim nedostatkom kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, turizma, poljoprovrede, informacionih tehnologija, kao i u drugim djelatnostima, a to značajno usporava naš privredni razvoj“, rekao je Azemović.

Prema njegovim riječima, postoji više razloga za nedostatak kvalifikovane radne snage, među kojima su unutrašnja i spoljna migracija stanoviništva, kao i nedovoljno adekvatna upisna politika koja nedovoljno stimuliše upis učenika sa deficitarnim znanjem.

„Dio potrebne radne snage Crna Gora uvozi iz okolnih zemalja Zapadnog Balkana. Razlike u zaradama i bolji standard privlače crnogorske građane da sve više traže ne samo sezonska zaposlenja, već i trajni boravak u tim zemljama, što dodatno komplikuje privrednu djelatnost naročito u oblasti turizma“, naveo je Azemović.

Ocijenio je da je u narednom periodu, na nacionalnom nivou, potrebno preduzeti aktivne mjere koje će doprinijeti boljem položaju i perspektivi radne snage u Crnoj Gori.

„Tržištu rada su potrebne reforme koje će biti fokusirane na stvaranje novih radnih mjesta, boljih rješenja koja će garantovati veću zaradu, kvalitet poslova i veću mogućnost za stručno usavršavanje i razvoj zaposlenih. Ovi faktori su posebno važni za djelatnost turizma. Takođe, potrebno je ojačati politiku u oblasti obrazovanja i obuke naročito izvan formalnog obrazovnog sistema“, rekao je Azemović.

Kako je dodao, obrazovni sistem treba da bude fokusian na sticanje praktičnih znanja i vještina, kako bi se izašlo u susret trenutnoj i projektovanoj potražnji na tržištu rada.

Predsjednik Skupštine Unije poslodavaca Crne Gore, Slaviša Šćekić, kazao je da je Crna Gora, i prije negativnih globalnih kretanja, imala problem sa kvalifikovanom radnom snagom.

„Mi nemamo problem samo sa kvalifikovanom radnom snagom, imamo generalno problem sa radnom snagom. Kvalifikovanu snagu treba prvo da proizvedemo. Potrebna nam je politička stabilnost, sigurnost, pravna sigurnost, jer politička nesigurnost i nestabilnost stvara sve druge nestabilnosti- pravne, ekonomske...“, istakao je Šćekić.

Ocijenio je da moraju postojati zakonski uređeni okviri, u kojima će se poslovati.

„Nemamo praksu i vještine. Zavodi su isto u nezavidnoj situaciji, jer zavise od ministarstava. Nemamo strategiju razvoja koju će da prate svi oni koji će da dođu na vlast. Treba stvoriti političku stabilnost i odrediti strategiju razvoja“, rekao je Šćekić.

Poručio je da sistemski treba voditi proces obrazovanja kadrova i napraviti državni sistem fleksibilnijim.

Zamjenica direktora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ivana Mehle, kazala je da se u toj državi, kao i u zemljama regiona, imaju problema oko pronalaženja kvalifikovane radne snage, navodeći da je porasla stopa nezaposlenosti i da se teško dolazi do određenih kadrova.

„Najviše radne snage nam nedostaje iz građevinskog sektora, ali iz ugostotiteljstva i turizma. Takođe, u poslednje vrijeme je prisutan nedostatak kadrova iz oblasti zdravstva, obrazovanja i IT-a“, navela je Mehle.

Kazala je da danas građani Hrvatske više ne odlaze u države Evropske unije – Njemačku, Austriju i Irsku isključivo radi rješavanja egzistencijalnih problema, već zbog većih mogućnosti, boljeg životnog standarda, ali i zbog većih penzija.

„Ono što Hrvatski zavod za zapošljavanje čini je kontinuirano obrazovanje osoba koje su nezaposlene kako bismo povećali njihove kompertencije i vještine, da bi barem djelimično zadovoljili potrebe tržišta rada. Takođe, velika sredstva ulažemo u obrazovanje odraslih osoba kako bi se njihova znanja i vještine povećali kroz sistem vaučera“, navela je Mahle.

Ukazala je i da sprovede mjeru „Biram Hrvatsku“ koja je namijenjena osobama koje se vraćaju iz država Evropske unije u Hrvatsku i otvaraju svoje firme, za koju kao podsticaj dobijaju sredstva.

Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Zavoda za zapošljavanje Slovenije, Greta Metka Barbo Škerbinc, kazala je da u toj državi imaju veliku potražnju za radnom snagom nakon pandemije koronavirusa, a u poslednje vrijeme prouzrokovanu i velikim vremenskim nepogodama, poplavama i klizištima, kojima je mnogo biznisa oštećeno.

„Trenutno svu našu snagu usmjeravamo na sanaciju štete, pa nam je radna snaga još više potrebna u građevinarstvu, transportu, socijalnoj brizi. Za oporavak države biće potrebne godine i radnici, koje ni ranije nismo imali, a koji nam danas još više trebaju“, rekla je Barbo Škerbinc.

Ukazala je da sprovede mjere za zapošljavanje kojima prilagođavaju postupke za dolazak stranih radnika u Sloveniju.

Šef Odsjeka za domaće tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Siniša Veselinović,  kazao je da im je u toj državi najveći izazov zadržati radno aktivno stanovištvo, navodeći da postoji tendecija da su radnici iz te države traženi naročito u državama Evropske unije.

„Pošto imamo Sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom i dobru saradnju sa Hrvatskom, Austrijom, Njemačkom, imamo tendeciju da radnici odlaze u te države. Imamo problem sa zanimanjima u građevinskoj djelatnosti, u oblasti turizma i ugostiteljstva. Javne službe zapošljavanja pokušavaju da to previziđu kroz programe podrške preduzećima da radnici ostanu da rade u njima putem povrata od uplaćenih poreza, sufinansiranja neto i bruto plata“, rekao je Veselinović.

Predstavnica Evropske fondacije za obuku (ETF), Cristina Mereuta, smatra da je neophodno u sistemu obezbijediti stabilno političko okruženje i okruženje za razvoj biznisa kako bi države zadržale kvalifikovanu radnu snagu.

„Takođe, veoma je važno imati na umu da se programske politike preklapaju i da su međusobno povezane, a to znači da sve mjere koje su uvedene u poreskoj politici će uticati na tržište rada i obratno. Za nas je veoma značajno da u slučajevima kada se susrijećemo sa migracijama da se obezbijede kvalifikacije i vještine koje ljudi mogu steći i koristiti“, kazala je Mereuta.

Ocijenila je da je u tom cilju važno da se povežu javne službe za zapošljavanje, poslodavci i sindikati kako bi obezijedili sistem u kojem takve vještine mogu da budu korišćene.

„Takođe, važno je koristiti cirkularne migracije, za koje su dobar primjer studenti koji koriste Erasmus i druge programe mobilnosti, koji se radi sticanja vještina mogu izmjestiti iz svoje države porijekla, a kasnije se vraćati u svoje države i tu nalaziti posao i nastaviti svoje karijere“, rekla je Mereuta.

Ocijenila je i da Crna Gora, kao država kandidat za Evropsku uniju, treba da uradi sve da bi zadržala kvalifikovanu radnu snagu, ali i da omogući mobilnost koja će se dešavati unutar evropskog tržišta rada, za šta su neophodne snažne institucije ilegislativa .

Konferencija je održana u okviru Predsjedavanja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Centrom javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope/CPESSEC tokom 2023. godine.