"U Zavodu za zapošljavanje Crne Gore izjavu ministra Gorana Đurovića nijesmo doživjeli kao ‘upiranje prsta’ u Zavod u negativnom kontekstu, već je posmatramo u kontekstu želje za bržim prevazilaženjem dugogodišnjeg problema obezbjeđivanja adekvatne domaće radne snage poslodavcima u periodu godine kada se intenzivira privredna aktivnost zbog dolazeće turističke sezone.” Saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje komentarišući izjavu ministra ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu da “Zavod treba transformisati”, te “da imate 44 hiljade nezaposlenih, a da ne možete da nađete radnika to nije normalno”.

Saglasni smo sa ocjenom ministra da je neophodna transformacija Zavoda, jer je ta potreba sa naše strane prepoznata i već su uveliko započete aktivnosti u cilju realizacije reforme Zavoda, a od dolaska novog menadžmenta u Zavodu na čelu sa v.d. direktora Zavoda Gzimom Hajdinagom i novim Upravnim odborom, aktivnosti na sistemskoj reformi Zavoda su značajno intenzivirane. U tom procesu očekujemo podršku ne samo ministra Đurovića, već i svih činilaca koji kreiraju poslovni ambijent čiji je dio i tržište rada.

Planirana je i uveliko se realizuje digitalizacija procesa u Zavodu, njegovo umrežavanje sa ostalim institucijama, kao i omogućavanje korišćenja usluga i prava kod Zavoda putem on line platformi. Ovim projektom će se u potpunosti modernizovati kako hardverska tako i softverska podrška u sprovođenju aktivnosti Zavoda.

Paralelno sa tim se radi na unapređenju kapaciteta Zavoda u kadrovskom smislu kako bi se očekivani rezultati digitalne transformacije u potpunosti valorizovali. U tom smislu je usvojen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Zavodu, koji je stupio na snagu 15.februara tekuće godine. Jačanje kapaciteta Zavoda će omogućiti izdašnije korišćenje fondova EU u predpristupnom periodu, kao i usvajanje programa koji do sada nijesu zaživjeli u Crnoj Gori, kao što je program „GARANCIJA ZA MLADE“ kojem je isključiva ciljna grupa populacija mladih ljudi u dobi od 15-29 godina.

Reforma Zavoda u narednom periodu podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji definiše njegov rad. Tu se prvenstveno misli na Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, na čijim izmjenama se radi u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, a čije se usvajanje očekuje u dogledno vrijeme. Planirane izmjene će uvažiti trenutne i očekivane trendove iz oblasti tržišta rada, a  veliku pomoć u definisanju ovih procesa Zavod dobija i od međunarodnih partnera, Međunarodne organizacije rada, partnera iz zemalja EU koji  kroz realizaciju tvining i drugih projekata sa nama dijele dragocjena iskustva i prakse iz svojih zemalja.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore ne zatvara oči pred evidentnim problemom sa kojim se susreću poslodavci u Crnoj Gori u dijelu obezbjeđivanja radnika i zbog toga osjećamo djelimičnu odgovornost za takvo stanje. Zato smo ušli u proces sveobuhvatnih reformi, a uporedo sa njima kontinuirano realizujemo mjere koje će ublažiti hronični deficit radne snage u pojedinim djelatnostima. Iz djelokruga svog posla realizujemo  brojne Mjere aktivne politike zapošljavanja koje za cilj imaju unapređenje kvaliteta radne snage u dijelu sticanja stručnih kvalifikacija i ključnih vještina, zatim sticanja radnog iskustva neophodnog za samostalan rad i rad na konkretnim poslovima kod poslodacava kroz formu finansiranja ovih programa. Program podrške preduzetništvu dodjelom bespovratnih sredstava-grantova je još jedan program koji će se realizovati u toku godine. Takođe je intezivirano pružanje usluga posredovanja pri zapošljavanju i ono je samo u ovoj godini povećano za 275%. Kroz taj proces je poboljšano informisanje i motivisanje nezaposlenih lica koja se nalaze na našoj evidenciji.

Da javnost ne stekne utisak da idealizujemo stvari i minimizujemo problem, moramo napomenuti da  mi raspolažemo sa  42.697 nezaposlenih lica na našoj evidenciji i stopi registrovane nezaposlenosti od 18,40%, koja imaju izrazito nisku stopu aktivnosti, svega 48%, evidenciji  koja je strukturno i kvalitativno neusklađena sa potrebama poslodavaca, da se u kontinuitetu suočavamo sa prijavama lica koja posredstvom evidencije na Zavodu za zapošljavanje ostvaruju neka druga prava i da samo formalno traže zaposlenje. Riječ je brojnim zakonskim rješenjima koja su u proteklom vremenu motivisala veliki broj lica da se prijavi na evidenciju nezaposlenih lica, kao što je Zakon o naknadi majkama sa troje i više djece, Zakon o dječjoj i socijalnoj zaštiti kojim je predviđeno da svi korisnici materijanog obezbjeđenja porodice moraju biti prijavljeni na evidenciju Zavoda, dodjela novćanih pomoći nezaposlenim licima tokom Covid perioda, ali i čestim zahtjevima političkih i drugih organizacija za neselektivnim i redovnim novčanim davanjima licima sa naše evidencije koja za posledicu imaju prijavu lica koja po pravilu imaju za primarni cilj korišćenje navedenih prava  a ne traženje zaposlenja kako je predviđeno zakonom. Sve ovo rezultira strukturom nezaposlenih lica koja nijesu mobilna na tržištu rada i koja ne mogu zadovoljiti potrebe poslodavaca kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu.

Na kraju se moramo saglasiti i sa stavovima analitičara Vasilija Kostića u dijelu potrebe za sistemskim pristupom rješavanju problema, dugoročnom i strateškom planiranjem kadrova i upisne politike zasnovane na potrebama poslodavaca, obrazovnom sistemu koji produkuje kadrove za budućnost a ne nezaposlena lica. Zavod za zapošljavanje Crne Gore, kao i svaka javna služba zapošljavanja u drugim zamljama, je ogledalo opštih socioloških i ekonomskih kretanja u jednom društvu i ne može nadomjestiti ili samostalno riješiti posledice prethodno navedenih strukturnih problema koji se odražavaju na tržište rada, već može biti korektor u dijelu povećanja konkurentnosti nezaposlenih lica kroz programe podrške koje smo naveli u tekstu.