Predstavnici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pokazali  su visok nivo svijesti o važnosti identifikacije glavnih prednosti i slabosti i prepoznavanja prostora za dalje unapređenje. Zaposleni u Zavodu, kroz proces samoprocjene, dali su, ocjene, gotovo, identične ocjenama eksternih eksperata o snagama i slabostima crnogorskog zavoda za zapošljavanje.

To je konstatovano na sjednici Upravnog odbora EU Mreže javnih službi za zapošljavanje, održanoj u Sofiji, u organizaciji  Savjeta za regionalnu saradnju.

U radu Upravnog odbora učestvovali su pomoćnik direktora ZZZCG mr David Perčobić i načelnik Odsjeka za statistiku Jovan Kostić.

Indikatori

-Kao dobre strane, prepoznati su kapaciteti crnogorskog zavoda, procedure Zavoda i područnih jedinica, povezanost Zavoda sa operativnim procesima, što vodi ka uspostavljanju standarda nacionalne službe zapošljavanja – kazao je Perčobić.

On je naveo i slabosti koje proizilaze iz manjka finansijskih sredstava, što se, kako kaže, nadomješta sredstvima iz EU fondova. Perčobić je naglasio da je Zavod jedan od većih i uspješnih korisnika evropskih grantova i ispred institucije iskazao zbog toga zadovoljstvo.

Pomoćnik direktora istakao je spremnost Zavoda da pomogne zemljama u regionu, kako kroz tehničku podršku, tako i kroz partnerstvo, kako bi i oni povećali nivo u pretpristupnom procesu.

-Crna Gora je već ostvarila indikatore, iz ovog projekta, zacrtane za 2020. godinu. Odnos nezaposlenosti, zapošljavanja i broja stanovnika trenutno je premašen za 10 odsto. Za dvije godine planirano je da taj odnos bude 57,7 odsto, a sada je 58,2 procenta – podsjetio je Perčobić.

Internet konkurencija

Na sastanku se razgovaralo o razvoju tehnologije, kompjuterizaciji i robotici, kao i o njihovom uticaju na tržište rada. Opšti zaključak je da savremeni trendovi u razvoju tehnologije u velikoj mjeri utiču na razvoj novih zanimanja i prestanka potrebe za pojedinim zanimanjima.

-Tržište rada preko internet platformi je slabo zakonski regulisano na nivou EU. Ne postoji kvalitetno osiguranje radnika, pa je neophodno učiniti napore na zaštiti ovih lica. Treba povećati napore na obrazovanju stanovništva i povećanju sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja, koje se odnose na obrazovanje nezaposlenih i sticanje novih zanimanja i kvalifikacija. Svim nezaposlenim  potrebno je ponuditi treninge da bi mogli da zadrže ili promijene zaposlenje – istakao je Jovan Kostić.

Posebno je iskazana zabrinutost zbog starenja stanovništva EU. Na sastanku se govorilo i o ''internet konkurenciji'', odnosno zapošljavanju preko internet platformi za kao što je ''Linked'', ''Up work'', ''Tiotal'', ''Freelancer'', ''Guru'' i druge. Da bi mogle da uspješno prate navedene promjene na tržištu rada neophodno je dobro pripremiti zaposlene u javnim službama za zapošljavanje, a po potrebi i transformisati ih.

Inače, Upravni odbor čine generalni direktori 32 javne službe za zapošljavanje  u EU i Evropska komisija. Predstavnici JSZ iz Zapadnog Balkana podijelili su iskustva stečena kroz Projekat Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja, kojeg realizuje Savjet za regionalnu saradnju, a oslanja se na korišćenje komparativne metodologije.

Na cijeni inženjeri, programeri i medicinsko osoblje

 Procjenjuje se da će u narednih desetak godina postojati potreba za devet odsto novih poslova, dok neće postojati tražnja za oko 15 odsto postojećih zanimanja. Za većinu zanimanja će doći do pada tražnje, dok je za očekivati povećanje tražnje za inženjerima, programerima i medicinskim osobljem, posebno za doktorima i specijalistima medicine.

Preporuke iz Sofije

Kao rezultat istraživačkog procesa kroz projekat «Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja« uslijedile su preporuke. Među prvim su On-line usluge. Moguće je poboljšati povezivanje procesa kroz korištenje postojećih resursa unutar ICT sistema. Trebalo bi se fokusirati na on-line usluge koje će smanjiti opterećenje savjetnika.

U cilju dizajniranja i obezbjeđivanja veće efikasnoti APZ, neophodno je sprovoditi redovnu evaluaciju, posebno zbog ograničenog budžeta za njihovu realizaciju. Preporučuje se liberalizacija APZ u smislu da su biroi rada slobodni da dizajniraju mjere  na osnovu analiza tržišta rada, kao i na osnovu rezultata eksterne evaluacije. Sugeriše se, između ostalog, definisanje posebne strategije za poslodavce.

Plan rada ZZZ  na nacionalnom nivou trebalo bi da se odredi i na nivou lokalnih kancelarija ili one treba da usvoje sopstveni plan rada koji će biti određen prema planu rada ZZZ.