Poslodavci iskazuju optimizam u pogledu privrednog razvoja u Crnoj Gori, kako sa aspekta razvoja biznisa, tako i sa aspekta povećanja broja zaposlenih. Ukazuju na nedostatak odredjenih znanja i vještina i na potrebu realizacije većeg obima programa obrazovanja kojima se uskladjuje ponuda i tražnja. Slobodna radna mjesta gotovo su potpuno popunjena. To su neki od rezultata Ankete poslodavaca 2016/2017, koje je danas predstavio mr Goran Bubanja, pomoćnik direktora ZZZ za plan, analizu i statistiku.

Anketu poslodavaca Zavod za zapošljavanje, kao redovnu aktivnost, radi već 15 godina. Posljednje istraživanje obavljeno je u decembru prošle i januaru ove godine, na uzorku od 653 poslodavca, sa 21.000 zaposlenih iz svih crnogorskih opština.

Kao glavno ograničenje za razvoj biznisa poslodavci su naveli teškoće u obezbjeđivanju finansijskih sredstava i visoke kamatne stope na kredite, zatim teškoće u obezbjeđivanju adekvatne radne snage. Ograničena su i sredstva Zavoda za samozapošljavanje, a nije adekvatna ni podrška start-up biznisu.

Anketirani poslodavci najčešće (32,6% ) kao glavni nedostatak kod zaposlenih ističu radnu etiku (odnos prema poslu, motivisanost, odgovornost, pouzdanost, marljivost i iskrenost) i nedostatak spososobnosti za nezavisan i samostalan rad (26,6%).

Nedostatak određenih znanja i vještina za većinu (55,1%) anketiranih poslodavaca mogu predstavljati značajnu ili veliku prepreku za poslovanje i rast preduzeća. Kod 26,6% su manja prepreka, a svega 2,5% smatra da njihov nedostatak, u tom smislu, uopšte nijesu prepreka.

Karakteristika tržišta rada Crne Gore je, između ostalog, i promjenljiva dinamika obima i strukture zapošljavanja, kako domaće, tako i strane radne snage.

Sezonska radna snaga najviše učestvuje u: djelatnosti usluga smještaja i ishrane – 1.108  ili 25,4%,  trgovini 874 ili 20,1% i građevinarstvu 412 ili 9,6%. Na ove tri djelatnosti se odnosi 55% (2.394 sezonaca) dok je kod ostalih djelatnosti to znatno niže. Od ukupnog broja sezonski radno radno angažovanih stranaca na navedene tri djelatnosti se odnosi 60,3%.

Sezonsko zapošljavanje je u odnosu na ukupan broj zaposlenih, kod mikro preduzeća proporcionalno veće od ostvarenog kod drugih preduzeća,  budući da sezonci kod mikro preduzeća čine 40,8% ukupnog broja zaposlenih što je zatno iznad prosjeka (20,81%) dok kod velikih preduzeća to čini svega 6,33%.

Sezonsko angažovanje radne snage, kako domaće tako i strane najčešće je u trajanju preko tri mjeseca.

Većina anketiranih poslodavaca koji su zapošljavali sezonsku radnu snagu kao najvažnije razloge zapošljavanja stranaca na tim poslovima ocjenjuje: nedostatak domaće radne snage potrebnog profila i da domaća radna snaga ne prihvata ponuđene poslove...

Ovakvi rezultati nameću obavezu svih aktera na tržištu rada u cilju većeg zapošljavanja domaće radne snage. Poslodavci treba da poboljšaju uslove rada, nezaposlena lica da rade na sebi, na svom stručnom usavršavanju, a Zavod i ostale institucije sistema da omoguće pristup traženim obukama.

Poslodavci, takođe, kao važne razloge ističu neadekvatnu obučenost i nedostatak radnog iskustva domaće radne snage, kao i okolnost da je  strana radna snaga marljivija, disciplinovanija i manje zahtjevna, dok  se kao nevažan, odnosno, manje važan razlog ocijenjuje okolnost  da je strana radna snaga jeftinija.

Podaci dobijeni anketom ne daju realnu sliku o zapošljavanju stranaca u Crnoj Gori. U svakoj opštini i djelatnosti sezonsko  zapošljavanje domaće radne snage u 2016. godini bilo je veće od zapošljavanja stranaca, dok je na nivou ukupnog tržišta Crne Gore  stanje sasvim drugačije. Odnosno, zapošljavanje stranaca je u 2016. godini gotovo izjednačeno sa zapošljavanjem domaće radne snage (u ovom trenutku u Crnoj Gori radi oko 81% više stranaca od domaćih radnika).

Od ukupnog broja anketiranih poslodavaca njih 431 ili 66% je u 2016. godini prijavilo 6.577 slobodnih radnih mjesta, a od toga je svega 7,3 ili 475 ostalo nepopunjeno. Poslodavci kao najvažniji razlog nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta ističu da su kandidatima nedostajale potrebne vještine, da su kandidati bili bez radnog iskustva i da je bilo malo kandidata ili ih uopšte nije bilo, dok je manje važan razlog niska  zarade za ponuđeni posao.

Od ukupnog broja zaposlenih obuhvaćenih uzorkom, njih 71,7 % angažovano je na neodređeno, a 28,3 % na određeno radno vrijeme.

Sjeverni region u ukupnom broju zaposlenih, po Anketi, učestvuje sa 15,2 %, središnji sa 59,08 %, dok je kod primorskog 25,71 %.

Najbrojnija zapošljavanja su kod srednjih (45,4%),  malih (22,1 %) i mikro preduzeća (17,6%), pa tek kod velikih firmi.

Ovdje možete preuzeti Anketu poslodavaca 2016/2017